Formati zvucnih zapisa, konverzija. Embed Size px. Start on. Show related SlideShares at end. WordPress Shortcode. Share Email. Top clipped slide. Download Now Download Download to read offline. Obrada digitalnog zvuka Mar. Digitalna obrada zvuka. Formati video zapisa. Snimanje video zapisa, obrada video sekvenci. Obrada video zapisa. Windows Movie Maker Tutorial.
What to Upload to SlideShare. Related Books Free with a 30 day trial from Scribd. Svaka cast za trud. Tako da to ne ispada puno jeftinije mozda cak uopce. Ali ipak je gust nekaj sam napravit. Mozes onako od oka uha usporedit kojim zvucnicima za PC bi mogli konkurirat po snazi i kvaliteti zvuka?
I jesu 2 tolko kostala ili jedan. Za tu cjenu nemogu bit bas kvalitetni. Za PC 2. Boljeg nema,a da ne kosta xxxxkn. Edit: ovo mi je najbolje kad napisu : Music Power Output 2 x W odnosi se na ovu sony liniju. Bas sam o tome ja mislio. Ak on kupi ova dva za 80 kn ili nije opce bitno , onda kakve bi kupio za kn Nekaj cu i ja skemijat Mislim da je Monacor. Skretnice stisavaju nezeljene frekvencije za neki od visekratnika vrijednosti od 6 dB po oktavi. Zatim slede second order skretnice koje guse za 12 dB po oktavi odnosno imaju strmiji rez, pa third order od 18 dB i na kraju dolaze one "ultra" koje imaju rez cak 24 dB fourth order One skretnice koje imaju "rez" na 6 dB su najednostavnije i i unose u zvuk najmanje faznih izoblicenja samo 90 stupnjeva i najbolje prenose tranzijente prelazne tonove.
Medutim takve skretnice se koriste kod szvucnika koji imaju vrlo sirok i linearan raspon izvan tocke preklapanja kada se preklapaju susjedne frekvencije Skretnice drugog reda 12 dB po oktavi su takoder jednostavne i vrlo cesto u uporabi. Medutim, tu se vec javljaju problemi sa linearnoscu ferkv. Probleme sa fazom dizajneri resavaju tako da zvucnicke jedinice spajaju fazno obrnuto za stupnja izvan ose.
U poglavlju 2 azuriran jc materijal koji sc odnosi na ulazno-iLlazne uredaje i istaknuti su proizvodi savremene tehnulogijc, kao sto Uncia su tri nova primera sa ob- ja. Express La koju sc ocekujc dace uhrzo zameniti magistralu PC!. Ono ohuhvata pet razlicitih klasa paralclnih sistema, od parale!
Red Storm i Google. Reference u poglavlju lJ korcnito su azurirane. Dodaci A i R nisu izmenjeni ud pros log izdanja, ali je dodatak C o programiranju na asemblcru potpuno nuv. To je praktican, plP;tupan prirucnik za programiranje na asembkrskom jeziku pomocu ;datki koje pos!
Dodatak C je napi:. Dr Waite] dugu godina koristi te alatkc na svojim predavanjima. I I I Predgovor xix Osim alatki za programiranjc na asembleru. Simulator jc napisao prof. Richard Salters ko-! Studenti ga mogu koristiti da bi shvatili principe koje objasnjavam u tom poglavlju. Zahvaljujcm se prof. Salteru na softveru. Osim slika koje postoje u knjizi. Aclresa lokacije je h! Predavaci koji na osnovu pve knjige drzc univerzitetske kursevc.
Moju;:ahvalnost po,cbno Lasluzuju Nikitas di Alan Charleswt1rth. Eric Cota-Roblcs. Michael Fetterman, Quinn Jacobson. Thilo Kiclmann. Saul Levy, Ahmed Louri. Ronald Schrucder i Saim Ural. Hvala svima na nesebicnuj pomoci. Njegovaje idcja da upotrchimo Javinu virtuelnu masinu i knjiga C zbog toga postala samo holja. Na kraju. Andrevv S. Niz instrukcija cijim sc izvrsavanjem obavlja odrel1eni posao naziva se program.
Elektronska kola racunara mogu prepoznati i dircktno izvrsiti samo ograniccn skup jednostavnih instrukcija, pa svaki program, da bi bio izvrscn, treba prcvcsti u takav skup instrukcija. Te o:movne instrukcije retko su slozenije od slcdccih: Sabeti dva broja. Pro veri da li je zadati broj nula. Kopiraj skup podataka iz jednog dcla mcmorijt: racunara u drugi. To jc masinski jezik. Konstruktori novog racunara uvek moraju brinuti o tome kojc cc instrukcije ukljuciti u njegov masinski jezik.
Oni obic- nu pokusavaju da osnovne instrukcije ucine stn jednostavnijim i usaglase ih s name- nom konkrelnog racunara i njegovim pcrformansama, kako bi smanjili slozcnosl i ccnu e!
Posto je masinski jc- zik racunara izuzetno jednostavan,! Na taj nacin se ovladava slozenoscu racunara da bi se racunarski sistemi mogli projektovati sistemal- ski, na organizovan nacin. Pomenuti pristup nazivamo strukturirana organizacija racunara engl. U slcdecem odeljku objasnicemo taj naziv podrazumeva, a poslc toga cemo se pozabaviti razvojem racunara.
Ljudi bi zeleli da urade neko X, ali racunari mo.!! Svrha ove knjige je da objasni kako se takvi prohlcmi mogu prevazici. Jezici, nivoi i virtuclnc masine Prohlemu se mo:l. Taj skup novih takode form ira jedan jezik koji cemo zvati L l. Ova prildza prohlemu razlikuju sc: unacinu na koji ral'unar i1. Jedan nacin izvr. T'tko ce se rezultujuci prugram sastojati iskljul'ivo od itbtrukcija na jeziku UJ. Racunar Ltlb nov prugram najeziku LO prograrnd najcziku Ll.
Ova tchnika se nazi va prcvodcnje engl. Tdmika se zovc simuit:l! HJ prevodcnje, direktnu tum:. Jcenje ili interprctinmje tengl. Prevodenje i intnprctiranje stt slicnc tehnikc. Je ni;u1e rn:;trukcija najcnku Ul. Ne se nuv program. U praksi o;e koriste oba nacina. Umesto da razmisljatc o prevodenju i interprctiranju, cesto je jednoslavnije zami- sliti hipoteticki racunar - Yirtuelnu masinu engl. Nazovimo tu rnasinu l'vll a neku drugu koja razume je- zik LU, masinom MO.
Kada hi se takva ma;i;;a mogla konstruisati uz niske troskme, uupste ne bi bilo potrcbe zajczikom LO iii koja izvrsava programc pi sane na jcziku LO. Ljudi hi pisali svoje progr,trnc: n:t i! Cak i kacla bi kon-;truisanje mas inc Tt: programe bi mogao interpre- tirati iii prevesti program napisan najc;. Drugim rccima. Chu cesto znaci dace jezik L 1, iako bolji od je1. Ta cinjcnica moz. Pnu hi nam palona um da trc'ba napravitijusjeclan skup instrukcija kojije, tarn- liku ldje,rika Ll.
Liudi :;ada mogu da pisu progcan:e na jeziku L2 bas kao da stvarno postoji virtuelna ciji je masin'ki joik L2.
Takvi programi se mogu prevoditi najeL. Svaki odjezika u ovom nizu kmisti prethcd- lll JCI. Iii nivoa engl. W slo. Masina s vise nivoa. Racunar san nivoa moze se u izvesnom smislu posmatrati kao niz od n razlicitih virtuelnih mas ina, od kojih svaka ,govori'' drugacij im masinskim jc. Smatracc- mo da izrazi ,nivo" i.. Elcktronska kola mogu dircktno da izvrsavaju sarno prograrne pi sane na jcziku LO- nema potrcbe za prevodcnjcm iii intcrpretiranjem.
Programe pisane na jezicima Ll, L Ln mora interprctirati in- terpreter koji se izvrsava na nizemnivou iii se rnoraju prevcsti najezik koji odgovara nizem nivou. Osoha koja pise programe za virtuelnu masinu nivoa n ne mora da brine o skrive- nim interprcterima i pmgramskim prevodiocima. Sarna struktllra masine llbezbeJujc da se ovi prograrni izvrsavaju na odredeni nacin.
Programera ne treba da zanima da li cc njegove programe izvr;avati korak po korak interpreter koga i. Raultati SLI Ll oha slucaja isli: programt sc tzvrsava. Yccinu programera koji kuri,tc masine san nivoa. Ljudi koji kunstruisu nove racunarc ili nove racunarske slujevc tj. Konccpcije racunara i tehnikc njihovog konstruisanja iz niza uzastopnih ninJa, kao i dctalji samih nivoa.
Postoje racunari i sa sest nivoa, kao na slici Nivo 0, u samom dnu, predstavlja hardver racunara. Njegova elek- tronska kola izvrsavaju programe na masinskom jeziku nivoa l. Istine radi, treba reci da postoji i nivo ispod nivoa 0. Taj nivo, koji nije prikazan na slici zato sto spada u elektrotchniku i zato izlazi iz okvira ove knjige , zovc se nivo uredaja engl.
Na torn nivou, konstruktor vidi pojedinacne tranzistore koji za njega pred- stavljaju najosnovnije komponcnte racunara. Ukoliko nekoga zanima kako tranzistor radi iznutra, morace da prede na polje fizike cvrstog stanja. Rctl:unar sa sest nivoa. AND konjunkcija iii OR clisjunkeija. Svako logicko kolo sastoji sc oJ najvisc nckoliko tranzistora. Kombinovanjcm nekoliko logickih kola moze se na- praviti jcdnobitna memorija. Jed- nnbitnc memorije se mogu kombinovati u grupe od npr. Svaki registar moze Ja cuvajedan binarni broj ogranicenc velicine.
Kombi- m;vanjem logickih kola moze se napraviti i mikroprocesor racunara. Logicka kola i nivo digitalne logike detaljno cemo doraditi Ll poglavlju 3. Naredni visi nivo je nivo mikroarhitekture engl. On po pravilu sadrzi skupove od do 32 registra koji cine lokalnu memoriju i elektronsko kolo zvano ALU aritmcticko-Iogicka jedinica. Arithmetic Logic Unit koje moze da obavljajednostavne aritmeticke operaeije.
Registri su povezani sa ALU jc- dinicom i obrazuju putanju podataka engl. Osnovni zadatak putanjc podataka je da izabcre jed an ili dva registra s kojima cc ALU jedinica raditi na primer, da sabere njihov sadrzaj ida rczultat srncsti u neki registar. Na nekim racunarima, radom putanje podataka upravlja tzv.
Na drugim racunarima, putanjorn podataka upravlja dircktno hardver. Posto putanjom podataka sada cesto dclimicno upravlja di- rcktno hardver. On preuzima, ispituje i jednu po jeclnu instrukciju. Na primer, im:trukcija ADD ;. Na racunaru s hardver:-,kum kontrulom putanjc podataka se isti kmaci.
Na nivou 2 imamo tzv. Svaki proizvodac 1. LOve ,,Referentni prirucn1k rnasinskog jczika" iii. Kada se u njima opisujc skup rnasinskih instrukc'i- ja. Vecina im;tmkcija na lljC! Osim tnga. Detinicija nivoa 3 varira nmogo vi:;c od dctiniL'ija nivoa I il1 2. Nove mugucnosti nivoa 3 irvrsava interpreter nivoa Drugim rdima.
Du kr. OfH' uu sn1 cn1 muchine icl'cli. Najniza tri nivoa nisu namenje- na proscenom programeru. Oni su prven;. Te interprctere i prograrns c prevodioce pisu sistemski programeri. Druga nnvost na nivou 4 jcste nacin pmli zav;;nja visih nivoa.
Nivoi 2 i 3 uvek sc interpretiraju. Nivoi 4, 5 i vi;i obicno -;e. Josjednu r;l7liku izmedunivoa I. Programi pisani na tim JCzicima sastojc se od dugih nimva hrojeva koji sc dopad;ju racunarima. Ovaj nivo pru7a ljudima da pisu programc za nivcJC I, 2 i 3 u tlbliku koji nije tak,, ncprijatan kao je;. Programi ra- pisani u asernhlcru najpre se prevocle na jezik ninJa I, 2 iii 3.
Program koji obavlja prevodenje zove se ascmbler engl. Nivo 5 ohicno sadrzi jezike namenjenc programerima aplikacija, kojc treba da resavaju konkrdne pmhkme.
Takvi je;:ici se obicno zovujezici visokog nhoa en,;!. Programe na ovimje;. Primcrcl radi, prugrami pisani na Javi po pravilu se prvo vode na JCL. Javin bajtkod koji :-,e zatim interpretir:J. U nekim slucajev:ma, nivo od interprctera 1. Uje pmlatke i operacije za re'iavanjc pmbkma iz te obhsti na nacin koji. Sv u svcmu. Aspekti npr. L: prak arhitc:ktura racunara i organizacija raclllura! Programe pi sane na pravom masinskom je- ziku racunara nivo l rnogu dircktno da izvrsavaju njegova elektronska kola nivo 0 bez ikakvog interpretiranja ili prcvodcnja.
Elektronska kola, zajcdno s memorijom i ulazno-izlaznim uredajima Cine hardver racunara. Hardver se sastoji od opipljivih objekata: integrisanih kola, stampanih ploca kartica. Nasuprot tome, softvet se sastoji od algoritama detaljnih uputstava kako da se ndto uradi i njihovih racunarskih realizacija- programa. Programi se mogu skla- distiti na disku, na diskcti, na kompakt disku i drugim mcdijumima, ali susti- na je cia je sortver skup instrukcija kojc sacinjavaju programe, a ne fizicki medijum na kome se programi bclde.
Na prvim racunarima, granica izmedu hanlvera i softvera bila je kristalno jasna. Ipak ona se s vremcnom prilicno izgubila, prvenstveno zbog dodavanja, uklanjanja i rnedusobnog prekrivanja nivoa. Danas je cesto tdko rcci sta je hardver, a sta softver Vahid, Centralna tema ovc knjige je sledeca: llurdvcr i sojiver su logi ki chivalnztni.
Svaka operacija koja se izvrsava sortvcrski mozc se i direktno ugraditi u hardver. Kao sto kazc Karen Panetta Lentz Hardvcr nijc nista drugo do okamcnjeni softvcr'. Odluka da sc oclreclenc funkcije realizuju hardvcrski, a neke drugc softverski, zavisi ud cinilaca kao sto su ce- na.
Postoji nekoliko cvr- srih pravila o tome mora da ide u hardvcr. Takve odlukc se mcnjaju s trcndovirna u ekonomiji prozvodnje, s potraznjom i naci- nom racunara.
Nastanak mikroprogramiranja Pn i digitalni racunari iz god ina pros log veka imali su samo dva nivoa: nivo! Takva masina je trcbalo da ima ugracten, nepromcnljiv interpreter mikroprogram. Posto bi hardver. Icleja da se nivo ISA interpretira mikroprogramski umcsto direktno elektronikom, dominirala je tokom sedamdcsetih.
Svi glavni racunari tog doba kori- stili su takav sistem. Nastanak operativnog sistema Tih ranih dana racunarsko vreme se uglavnorn iznajmljivalo, sto znaci da je svaki programer morao lie no cia radi' s racunarom. Pored svakog racunara nalazila sc svcska za upisivanje.
Programer koji bi zeleo da izvrsava program rezervisao bi u svesci odredeno vrernc npr. Kada bi njcgovo vreme doslo, programer bi krenuo u racunski centar sa ,. Kada bi stigao u racunski centar, ljubazno bi izgurao napoijc svog prcthodni- ka i seo za racunar.
Otisao bi do ormana gde se cuva bibliutcka programa, izvadiiJ veliki registrator sa oznakom ,. Program hi tada bio ucitan. Kada se racunar zaustavi, ponovu bi ucitao svoj program.
Pri svakom prolazu treba ucitati veliku gru- pu kartica. Programera ohicno hvata ner- voza- ako prevodilac tada pronade gresku, programer mora da je ispravi ida ponovo zapocne citav postupak prevodenja.
Ako ne pronade grdke. Programer tada program preveden na masinski jezik stavlp u citac kartica zajedno s grupom kartica koje sadi"Ze potprograme iz biblioteke i ponuvo ih ucitava.
Program pocinje da se izvrsava. U velikom hroju slucajeva on nc radi kako trcba i neocekivano se zaustavlja usrcd rada. Programer bi se tacla malo po- igrao s prekidacima na konzoli i posmatrao signalna svelia. Llkoliko bi imao srece. I i rJ' Uz njega su programcri monli da uce rad s racunarorn ida znaju sta da prcduzmu kada on prestanc da radi.
Racunar je cesto radio u pral11 hodu doJ.. Negdc oko llJoO. Poschall program. Slika pril-. Ucitani prevodilac bi t,;cLt p Dn jc i:. II ;;k ka u. Nivo sa samo dve instrukcije i nije bas ncki nivo, ali je vazno poccti.
Narednih godina, operativni sistemi su svc vise usavrsavani. SA dodavane su nove im;trukcije, pogodnosti i mogucnosti sve dok nije pocco cia lici na nov nivo. Neke od instrukcija novog nivoa bile su iste kao i instrukcijc na nivou! SA, ali druge narocito ulazno-izlame bile su sasvim razlicite. Nove instrukcije su se cesto zvale makroi ope- rathnog sistema engl.
Operativni sistcmi su se razvijali i u drugim pravcima. Prvi su iscitavali grupc kar- tica i rezultat starnpali na linijskorn stampacu. Takva nrganiL. Obicno hi proteklo vise sati od trenutka kada jc program stavljcn na ucitavanje do dobijanja rczultata. Pod takvim oknlnostima bilo jc tdiko razvijati softver. Pocetkom godina, istrazivaci na koledzu Dartmouth. U tim sistemirna udaljeni tcrminali su s cenlralnim racunarom pnvezi vani pomocu tclcfonskih linija.
Racunaru su istovrcmcno pristupali mnogi knrisnici. Programer jc rnogao da program i da skoro trcnutno dobije odstampane rczultate u kancelariji, u svojoj garaz. Takvi sistcmi su se zvali sistcmi s po- deljenim vremenom engl. Nase zanimanjc za opcrativne sisterne ogranicicemo na one njcgove ddove kuji intcrpretiraju instrukcije i mogucnosti nivoa 3 koji nc postojc na nivou!
SA-ne 7a- nimaju nas aspekti deljcnja wcmen SA, radi jos stosta drugo. Prenosenjc funkdonalnosti u mikrokod Kadaje mikroprogr::tmiranjc vee postalo obicna stvar Sedamdesetih godina.
Drugim recirna, mogli su da dodaju. To otkrice je izaHalo pravu eksploziju masinsk! Na primer, mnogi racunari imajtl in- strukciju INC uvecanJe za jedan. Posto su takvi racunari imali i opstu instrukciju ADD. To su cesto bile: 1. Instrukcije za pozivanje procedura i vracanje rczultata iz njih. Instrukcijc za ubrzavanjc rada u petljama. Stavise, kada su konstruktori racunara uvideli koliko se lako mogu dodavati nove instrukcije, poceli su da trazc nove mogucnosti kojc bi dodali svojim mikroprogrami- ma.
Evo nekoliko primcra takvih Jodataka: 1. Ubrzanje racunanja s nizovima indeksiranjc i indircktno adresiranje. Mogucnost premcstanja prograrna u memoriji nakon pocctka njegovog izvrsa van ja mogucnost rclokacijc. Sistemi prekida koji salju signal racunaru cim se zavrsi ncka ulazna ili izlaz- na operacija.
Mogucnost da se privrerneno zaustavi jedan program i zapocne drugi po- mocu malog broja instrukcija zamena procesa. Specijalne instrukcije za obradu zvuka, slike i multimedijskih datoteka. Tokom god ina, dodavane o;u i mnoge druge osobine i mogucnosti, najccsce da bi se uhrzala odrcdena akti vnost. Zbog toga su se izvrsavali svc sporije i sporijc.
Projektovanje racunarajc tako u izve- snom smislu zatvurilu krug. Programi pisani na Javi ubicno se izvrsavaju tako stu se prevodc u medujezik. Javin bajtkodl koji se zatim intcrprelira. U ovum izlaganjn i'takli smo proizvoljnost granicc izmcdu hardvera i softverajer sc ona stalnu pomc:ra.
Danasnji softver rnoze postati hardver sutrasnjice i obmuto. S programcrskog stanovista, ne- vazno JC J.. Onaj ko program ira na nivou! Hardver jednog programcra je softver drugog. Vecina je davno pala u zaborav, ali je nckoliku vrsta imalo i znacajan uticaj na savremene ideje. U ovom odeljku ukratko cemo prikazati neke epi- zode istorijskog razvoja racunara da bismo potpunije razumeli kako smo stigli do onoga sto imamo danas.
Ne treba posebno isticati da se ovde samo doticemo najsvet- lijih primera, zapostavljajuCi brojne detalje. Na slici l-4 nabrojani su neki od kljucnih racunara o kojima ce biti govora u ovom odeljku. Slaterov tekst dobro je stivo za upoznavanje sa osobama kqje su zapocelc cru racunara. Njihove kratke biogratije. Napomena Prvi pokusaj da se napravi digitalni racunar Prva masina za racunanje s relejima koja je radila Prvi elektronski racunar Prvi americki racunar opste namene Nckc kljucne tackl: razvoja savrcmcnih digital nih racunara.
Osborne Lisa Apple Poglavljc 1: Uvod - r- I Prvi vektorski superrai':unar Prvi bitni supermini rai':unar Poi':inJe era savrernenih licnih rai':unara Prvi prenosivi Prvi licni racunar s grafii':kim korisnii':kim 1 ik serije Pentium!
Ltd a jc i m;11' samo l l gudina, trcbalo je da pomogne njcgoV Jni ucu. J difuennm masinu lcngl. Taj meha- ni.. J uma 1" "lnje P cLtt aka. Iako jc dikr-,L'! Skladiste ulaLnih podataka i rezul- tata sadrzalo je rcCi sapo 50 decimal nih cifara.
Radni dco jc mogao da prihvati opcrande i;: skladista, da ih sabira. Analiticka masinaje imala tu prcdnost stu je bila opstenarncnska.
Onajc ucitavala instrukcije s buscnih kartica i izvrsavala ih. Neke instrukcije Sll masini naredivale da uzme dva broja iz skladista, da ih prcncsc u radni dco. Druge instrukcije su. JOj mogle narediti da ispita broj ida s njim uradi jcdnu ili clrugu operaciju, zavisno od toga da li je broj pozi- tivan ili negativan. Kada hi se u masinu stavile buscne karticc s razlicitim progra- mima.
Posro ;,c analiticka masina mogla programirati pomocu jcdno,tavnog ascmbkr- skog jczika. Ada Lovelace jc tako postala prvi svetski programer. Programski jc;:ik Ada do- bio je ime ll njcnu cast. Nazalost, kao i mnogi savrcmeni konstruktori, ni Babbagc svoj hardvcr nikada nijc potpuno ocistio od grcsaka. Problem je bilo to sto je njcgova masina Lahtevala na hiljade preci1no izradcnih klinova. Slcdcci vdi skok u razvo.
JLI racunara dogodio sc krajem tridc:-,ctih godina pro;Jog wka. On nijc mogao da dobije pmlrsk. Zusc nije znao 1. Atanaoffljcva masinaje hila zapanjujuce moderna za svojc vremc.
Sribbitzov racunar. Stihhitzje jav no demunstrirau svoj rad na konkrenciji u kt,Jedlu fJartmouth 1 1! Kon- fcrcnci.
Ji jc prisustVl ao i John Mauchky, potpuno ncpuznat prokso1 Ji7,ikc s Pcnstl- vanijskllg univerzitcta. Ona je iskoriscena za racunar EDSAC, prvi racunar koji je memorisao pro- grame i jos uvek je osnova za skoro sve digitalne racunare- cak i dan as, posle vise od pola veka.
Von Neumannova masina i masina lAS, napravljena u saradnji s Herma- nom Goldstineom imala je toliki uticaj na razvoj racunarstva cia je vredi ukratko opi- sati. Iako seta masina uvek vezuje za ime Von Neumanna, vaz. Blok-dijagram njene arhitekture prika- zan jc na slici C Momorija I.
Originalna Von Neumannova masina Von Neumannova masina ima pet usnovnih delova: memoriju. Memorija sc sastoji od 40l 6 reci od po 40 bitova, od kojih svaki moze biti 0 iii I. Svaka rcc sadrzi dvc bitne instrukcije iii bitni oznacen hroj. Osam hitova svake instrukcije odreduju njen tip, a prcostalih 12 bitova deflnisu jednu od 40l 6 reci iz memorije. Aritmetic- ko-logicka jedinica i upravljacka jedinica zajedno cine ,. U savre- mcnim racunarima one se nalaze na jcdnom cipu zvanom centralni proccsor engl.
Processing Unit, CPU. U aritmetickoj logickoj jedinici nalazi se specijalan unutrasnji hitni registar nazvan akumulator. Tipicna instrukcija dodajc memorisanu rec u akumulator iii sadrzaj akumulatora smcsta u memoriju.
Mas ina nc podrzava operacijc s brojevima u formatu pokrctnog zareza jer je Von Neumann smatrao da svaki pristojan matema- ticar moze da pamti decimalni zarcz u stvari, hinarni zarez. Otprilike u isto vreme kada je Von Neumann pravio masinu lAS. Taj projekal je podstakao pronalazcnjc memorijc s magnetnim jezgrom lay a kasnije i razvoj prvog komercijalnog mini racunara. Dok se svc ovo dogadalo. IBM je bio mala kompanija koja se bavila proizvmlnjom busaca kartica i mas ina za njihovo sortiranjc.
Model 70 l je imao bitnih reci, s dve instruk- cije po jednoj reci. To je bio prvi iz serije naucnih racunara koji ce dominirati sledecom decenijom. Tri gocline kasnije pojavio se model koji je u pocetku imao reci osnovne mcmorije, bitne instmkcijc i jeclnu novost - harclver za rad s brojevima u formatu pokretnog zareza. Godine , IBM je poceo proizvodnju svog poslednjeg racunara s elcktronskim cevima, moclela , koji je bio unapredcni model Tranzistor je za samo 10 godina rcvolucionarno izmenio industriju racunara, tako cia su krajcm pcdcsctih godina racunari sa elcktronskim cevima smatrani preva- ziLknim.
Prvi racunar s tranzistorima izraucnje jc ulaboratoriji Linkoln Masacusctskog tchnickog instituta. To je bila bitna masina. Nazvana je TX-0 Transistorized eXperimental computer 0- tranzistorizovani ek- sperimentalni racunar 0 i predstavljalaje probni uredaj za razvijanje mnogo slozcnijcg model a TX S racunarnm TX-2 nije sc mnogo udmaklo kadajejedan od inzcnjera koji su radili u laboratoriji, Kenneth Olsen, Prosle su cetiri gudine dok je taj racunar.
PDP-I' uglcdao svctlost dana, uglav- nom zato sto su invcstitori DEC-a cvrsto vcrovali da za racunare ne postoji trziste. Uostalom, i siim T. DEC je zbog toga uglavnom prodavau male stampanc ploce. Kada se model PDP-I konacno pojavio l. PDP-I Je kostao Jed an od prvih mmlela racunara PDP-1 dat jc Masacusetskom tehnickom institutu, gde je: ubrzo privuk.
Nije dugo potrajalo. PDP-X je imao udarnu inovaciju: jc:dinstvcnu magistralu, tzv. Magistrala engl. DEC je proclao U n1Lduvremenu,! Btvl jc na pojavu tranzistnra rcagovao tako sto je kao rizovanu vcrziju moJela zarnislio model , a kasnije i model MoJel imao je si. U vreme I--ada je IBM postala glavna kumpanija u oblasti naucnog racunar:,tva sa svojim model om , zaradivala je i velike kolicinc nove a od malog poslovnog ra- cunara l Taj modelje mogao da cita magnctske trake ida upisuje podatke na njih.
Za naucnc proracune je bio katastrofalan, ali je odlicno vudio poslovne knjige. Model l Svaki bajtje sadrzao 6-bitni znak, administrativni bit i bit kojirn jc oznacavan kraj reci. Godine 1 9fJ CDC pred- stavila je racunar koji je bio skoro.
On jc. Tajna njegow brzine i razlog sto je bio mno- go hrzi od model a 70Y4 lezali su u njegovom central nom pwcesoru koji je u velikoj meri koristio paralelan rad. On je sadrzao vise funkcionalnih jedinica za sabiranjc, mnozenjc i deljenje. I1 sadasnje perst'ektive moglo bi se mirne duse reci da je model bio deset godina i:,pred svog vremcna.
JVlnoga kljucna rescnja koja nalazimu u savremenim racun:1rima direktnu pnticu od modela Seymour Cray. Citav svoj zivot je pravljenju sve brzih racunara. Izumeo je i cuveni algoritarn za kupovinu koi:J: odete do najhlizcg prodavca, udete i pokazcte prvi autornobil, govoreci: ,. Uzimam ova. Taj algoritam trosi mj- manje vremena na nevaz.
Doha razvoja obiluje i drugim racunarima, ali se jedan od njih istice iz sasvim dru- gih razloga i zato ga treha pomenuti: model Bunoughs BSOOO. Na softver uopste nisu obracali paznju. Oni su napraYili masinu specijalno namenjenu programiranju na Algolu 60, prcthodniku jezika C i Java, i u hardver su ugradili n;moge funkcije cia hi programsi--om prevodiocu posao. Tako sc spoznalu da i softver ncsto vredi. Oni 'u mectu:;obno bili vrlo nekompatihilni:Jcdanjc bio visokobrzinski.
0コメント